Kategorija: Blog

Vitamini B skupine čine raznoliku grupu esencijalnih nutrijenata, od kojih svaki ima specifičnu ulogu u tijelu. Iako svaki od tih vitamina sudjeluje u različitim biološkim procesima, oni često djeluju sinergijski, podržavajući opće zdravlje i vitalne tjelesne funkcije.

B-kompleks je kombinacija svih osam ključnih vitamina B, koji zajedno doprinose održavanju ravnoteže u tijelu, a njihov zajednički učinak može imati značajan pozitivan utjecaj na fizičko i mentalno blagostanje.

Općenito, vitamini B pomažu u održavanju zdravog živčanog sustava i podržavaju naše tijelo da razgrađuje hranu tako da može koristiti oslobođenu energiju kao gorivo. Neki oblici – uglavnom vitamini B12, B6 i folna kiselina – pomažu našem tijelu u stvaranju crvenih krvnih stanica, dok su drugi važni za zdravu kožu, kosu i nokte.

U skupinu B kompleksa ubrajamo vitamin B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B7 (biotin), folnu kiselinu te vitamin B12.

Kako B vitamini djeluju zajedno?

Svi vitamini B igraju važnu ulogu u organizmu, a mnogi od njih djeluju zajedno, podržavajući ključne tjelesne funkcije. Kako bi se osiguralo njihovo optimalno djelovanje, važno je održavati uravnotežen unos svih vitamina iz ove skupine.

Primjerice, vitamin B12 i folat zajednički sudjeluju u stvaranju crvenih krvnih stanica te u proizvodnji S-adenozilmetionina (SAMe), spoja koji ima važnu ulogu u imunološkoj funkciji i regulaciji raspoloženja. Također, vitamini B12, B6 i folna kiselina zajedno doprinose održavanju normalnih razina aminokiseline homocisteina, čija povišena koncentracija u krvi može biti povezana sa zdravljem srca. Osim toga, vitamin B2 sudjeluje u pravilnoj aktivaciji vitamina B6 i folata, omogućujući njihovu učinkovitu funkciju u organizmu.

Unosite li dovoljno vitamina B?

Iako se većina vitamina B može unijeti kroz uravnoteženu prehranu, važno je imati na umu da su topljivi u vodi, što znači da ih tijelo ne pohranjuje u velikim količinama i potrebno ih je redovito unositi.

Neki vitamini B potrebni su u vrlo malim količinama, poput biotina, dok su drugi, poput vitamina B5, široko dostupni u mnogim namirnicama i lakše ih je osigurati kroz prehranu. Međutim, faktori poput neuravnotežene prehrane, povećanog stresa, intenzivne tjelesne aktivnosti ili određenih zdravstvenih stanja mogu povećati potrebu za dodatnim unosom vitamina B skupine.

Koji su najbolji izvori vitamina B?

Uravnotežena prehrana bogata mesom, peradi, ribom, jajima, mliječnim proizvodima, zelenim lisnatim povrćem i cjelovitim žitaricama obično osigurava dovoljan unos vitamina B za većinu ljudi. Međutim, s obzirom na njihovu ključnu ulogu u tjelesnim funkcijama, ponekad može biti korisno razmotriti dodatni unos kroz suplemente, posebno u situacijama kada prehrana nije dovoljno raznolika ili kada postoji povećana potreba za određenim vitaminima B.

Dodaci vitamina B mogu biti od posebne koristi osobama koje imaju povećane nutritivne zahtjeve, poput trudnica, starijih osoba, vegetarijanaca i vegana, kao i onima kojima je teško unijeti dovoljne količine ovih vitamina isključivo iz hrane.

Tko bi mogao imao nedostatak vitamina B?

Osobe koje slijede strogu vegansku prehranu mogu razviti manjak vitamina B12, koji je ključan za stvaranje crvenih krvnih stanica. Budući da se B12 prirodno nalazi samo u mesu, ribi i mliječnim proizvodima, gotovo sigurno će biti potrebno uzimanje suplemenata. Preporučuje se konzultacija s liječnikom.

Trudnice i žene koje planiraju trudnoću moraju osigurati dovoljan unos folata (vitamina B9). izuzetno je važan za prevenciju urođenih mana poput spine bifide. Nalazi se u zelenom lisnatom povrću, slanutku i jetri, ali često u nedovoljnim količinama. Preporučuje se uzimanje 400 mcg folne kiseline dnevno od začeća do 12. tjedna trudnoće.

Osobe s poremećajima prehrane i oni koji često konzumiraju alkohol mogu ponekad imati nisku razinu vitamina B. Svatko tko nema uravnoteženu prehranu u opasnosti je od nedostatka vitamina B skupine.

Ako ste izloženi velikom stresu, povećan unos vitamina B mogao bi biti koristan. Australsko istraživanje objavljeno u Nutrition Journalu 2014. godine sugerira da stres povećava potrebu tijela za tim nutrijentima. Redovito uzimanje vitamina B može pomoći u zaštiti organizma od negativnih učinaka stresa.

Predstavljamo vam nekoliko korisnih navika koje mogu pozitivno utjecati na vaše raspoloženje, energiju i motivaciju u kratkom vremenu. Nema potrebe da ih sve primijenite odjednom – dovoljno je odabrati one koje vam najviše odgovaraju ili osmisliti vlastite rituale prilagođene vašim potrebama.

Mali dnevni rituali nude nam priliku da se nečemu vratimo, da stvorimo okruženje koje nam odgovara i iznutra nas poboljšava, pomaže nam da se koncentriramo i održimo unutarnji mir.

1. Gledanje izlaska sunca

Zamislite samo kada bi se ljudi mogli radovati „običnom“ suncu kao mala djeca kada bi samo na trenutak zastali i uživali u darovima prirode.

Sunce je tu za nas. Svatko to ima u svom svemiru pa tako i vi. To ćete prepoznati po traci svjetlosti koja se proteže od sunca preko vodene površine, polja ili preko krovova kuća i „prati“ svaki vaš korak.

Zato se veselite suncu! Gledajte ga kako izlazi ako ste jutarnja osoba ili gledajte kako zalazi navečer ako ste noćna osoba.

Može vam donijeti neizmjernu radost i osjećaj zahvalnosti.

2. Upoznavanje sebe u samoći i tišini

Samo sebe možete upoznati kroz druženje sa svojim bićem, u samoći i tišini. Izuzetno je važno da naučite biti sami sa sobom i prestanete gajiti čežnju za društvom i odobravanjem drugih ljudi.

U samotnim jutrima i tišini noći možete osjetiti duboku svetost svoje prisutnosti i smiriti svoje misli.

3. Čitanje literature koja hrani srce

Moć pisane riječi je ogromna. Postoje knjige, fraze ili tek riječi koje nam se neprestano motaju po glavi i mogu nam pomoći da skinemo višak naslaga iz stvarnog života.

Iz vlastitog iskustva možemo preporučiti samo knjige koje hrane srce, ali ne isključuju i zdrav razum.

4. Odbacivanje svega suvišnog i negativnog

Ovaj korak može biti jedan od najvažnijih ako želite ostvariti mir i radost u sebi. Usmjerite svoju pozornost i fokusirajte se isključivo na ono što hrani vaš duh i srce. To znači da ne pratite negativne vijesti i tako živite potpuno miran i sretan život.

Jer, zašto svoje srce puniti tugom, ljutnjom ili ogorčenošću zbog događaja na koje sami ne možete utjecati.

5. Samostalno vježbanje u prirodi (ili kod kuće)

Vježbanje joge može vam donijeti mir, radost i vitalnost samo ako ovoj praksi pristupite svjesno, s mirnim disanjem i bez forsiranja vlastitog tijela.

Bilo da vježbate vani ili kod kuće, radite to s dubokim osjećajem zahvalnosti u srcu.

Samo 20-ak minuta šetnje u prirodi puni vaša pluća svježom energijom.

6. Uranjanje u hladnu vodu

Jedan je od prekrasnih rituala koji bismo svima preporučili kupanje u hladnijem moru, jezeru ili rijeci. Osjećaj koji imate nakon kupanja u hladnijoj vodi je predivan. 

Osim što je odlična za vaše zdravlje, kožu i srce, hladna voda potiče i osjećaj hrabrosti. Jednostavno postanete neustrašivi i tada se osjećate fizički i mentalno jaki kao stijena.

Hladna voda tjera svaku tjeskobu i depresiju – probajte i uvjerite se sami!

Ako nemate vode u blizini, čak i hladan tuš učinit će razliku.

Također, sa svojim malim ritualima možete krenuti već od ranog jutra! A zašto baš tada? Istraživanja pokazuju da su jutarnji rituali dobar početak dana jer imaju značajan utjecaj na naše mentalno i tjelesno zdravlje kao i na naše raspoloženje, a najbolje ih je raditi ujutro (i sam naziv tako kaže) jer postoji veća šansa da ćemo ih se držati ukoliko je to prva stvar koju napravimo u danu.

Uvedite nekoliko zdravih jutarnjih rituala u vašu svakodnevicu i živite sretnije i zdravije!

Željezo je mineral koji ima ključnu ulogu u prijenosu kisika kroz tijelo, kao i u mnogim drugim važnim procesima u organizmu. Željezo je u krvi sastavni dio krvnog pigmenta tzv. hemoglobina koji je nazvan pigmentom jer daje crvenu boju krvi, a željezo je njegova najvažnija komponenta. Hemoglobin koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima ili eritrocitima obavlja prijenos kisika iz pluća u krv te dalje krvlju u sva tkiva.

Željezo u organizmu ima još jednu važnu ulogu, a to je sudjelovanje u specifičnim procesima u ćeliji u kojima se proizvodi energija koju, potom, organizam koristi za rad i aktivnost. Zbog toga su umor i manjak energije među prvim simptomima kada tijelo ima povećanu potrebu za željezom.

Još jedna važna uloga željeza je podrška imunološkom sustavu. Ono je neophodno za pravilan rad imunološkog sustava i borbu protiv infekcija. Imunitet se sastoji od različitih vrsta bijelih krvnih stanica koje se bore protiv bakterija, virusa i drugih patogenih organizama. 

Važnost željeza posebno je istaknuta tijekom razdoblja rasta i razvoja, kao što su djetinjstvo i adolescencija. Djeca u tim fazama razvoja trebaju dovoljno željeza za podršku rastućim tkivima i organima.

Kako dolazi do manjka željeza?

Manjak željeza u krvi najčešće nastaje zbog:

• neodgovarajuće prehrane – prehrane siromašne željezom
• povećanih potreba za željezom – u trudnoći, tijekom dojenja ili ubrzanog rasta tijekom puberteta
• gubitka krvi – obilne menstruacije, unutarnja krvarenja u probavnom sustavu
• problema s apsorpcijom željeza – bolesti poput celijakije ili upalne bolesti crijeva mogu smanjiti apsorpciju željeza.

Simptomi manjka željeza

• stalni umor i slabost
• bljedilo kože
• vrtoglavica i glavobolje
• lomljivi nokti i pojačano opadanje kose
• kratkoća daha kod manjih fizičkih aktivnosti

Ako primijetite te simptome, potrebno je provesti krvne pretrage kako bi se provjerile razine željeza, hemoglobina i feritina. Ako se manjak željeza ne liječi, može dovesti do ozbiljnih stanja kao što su kronična anemija, problemi sa srcem, ali i komplikacije u trudnoći.

Ekolife natura Liposomalno željezo odličan je izbor za sve one koji žele omogućiti organizmu pravilan rad mišića, stvaranje energije i jačanje imunološkog sustava. Omogućuje izvrsnu apsorpciju te isporuku direktno u stanice. Ne sadrži nanočestice, bez GMO-a je i pogodan je za vegane.

Preporučene količine željeza 

Preporučeni dnevni unos željeza varira od osobe do osobe, a neki od faktora koji utječu na tu količinu uključuju primarno spol i starost ali i vrstu prehrane, trudnoću i dojenje. Primjerice, žene u prosjeku imaju veće potrebe za željezom od muškaraca, posebice kad je riječ o trudnicama i dojiljama. Potrebna količina željeza za odrasle muškarce iznosi oko 1 mg, a za žene u generativnoj dobi oko 2 mg.

Preporučeni prosječni dnevni unos željeza za žene:

• 19 do 50 godina: 18 mg
• starije od 50 godina: 8 mg
• trudnice: 27 mg
• dojilje: 9 mg

Iz hrane se resorbira otprilike samo 10 % željeza.

Potrebe trudnica za željezom značajno su više u odnosu na druge skupine. Do toga dolazi zato što se proizvodnja crvenih krvnih stanica tijekom trudnoće drastično pojačava kako bi se osigurale dovoljne količine kisika i hranjivih tvari za fetus, a to posljedično vodi i do veće potrebe za željezom. Anemija je česta u trudnoći jer mnoge žene već prije trudnoće imaju manjak željeza zbog mjesečnica i loše ili neodgovarajuće prehrane.

Prosječni dnevni unos željeza za muškarce:

• stariji od 19 godina: 8 mg

Iz ovoga je vidljivo kako brojke značajno variraju, stoga je za točnu preporučenu dnevnu količinu željeza najbolje konzultirati se s liječnikom, koji će na temelju spomenutih faktora i vašeg zdravstvenog stanja dati preporuku za optimalan unos željeza.

Namirnice bogate željezom

Naše tijelo ne može samo proizvesti željezo, pa je važno birati hranu bogatu ovim mineralom kako bi organizam normalno funkcionirao. Osobito kod osoba koje ne jedu meso, manjak željeza može biti češći, ali dobra vijest je da vitamin C pomaže boljoj apsorpciji željeza.

Neke od najboljih biljnih i životinjskih namirnica kao izvori željeza u prehrani su:

• crveno i bijelo meso
• iznutrice (posebice jetrica)
• jaja i žitarice
• voće i zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj, brokula, kupus)
• grahorice (grah, grašak, leća, slanutak)
• orašasti plodovi i sjemenke (bučine sjemenke, sezam, chia sjemenke)
• riba, školjke (dagnje i kamenice).

Željezo ima iznimno važnu ulogu u našem organizmu, stoga trebali bismo misliti o njegovim zalihama i prije nego što nastupe umor, bezvoljnost i gubitak snage.

Ima li što bolje od toplog zagrljaja u vrijeme kada se većina ljudi s drugima povezuje samo putem društvenih mreža ili pametnih telefona?

Topli zagrljaj može nas jako usrećiti, kao i osmijeh, a ne košta ništa.

Osim toga, istraživanja su pokazala njegove neočekivane, čak i trajne pozitivne učinke na zdravlje.

Zagrljaj je naš temeljni izraz intimnosti, bliskosti i privrženosti. Može se pokloniti partneru, roditeljima, prijateljima, čak i strancima.

Može trajati kratko, ali možemo ostati u zagrljaju nekoliko minuta ako primjerice, voljenu osobu nismo vidjeli dugi niz godina – kroz dugi zagrljaj i bez riječi najbolje možemo pokazati koliko smo žudjeli za njima.

Budući da zagrljaji potiču lučenje hormona sreće, smatraju se i oblikom terapije.

Oni su nam bili iznimno važni od našeg začeća. Naime, ako se novorođenče ne nosi, grli i ljulja, može prestati rasti, a ako stanje potraje dulje vrijeme, zapušteno dijete može i umrijeti.

Psiholozi kažu da se naše osjetilo dodira razvija prvo i dostiže svoj maksimalni razvoj prije svih ostalih osjetila. Zbog toga je dodir tako nevjerojatno važan za naš osjećaj dobrobiti i pripadnosti.

Ako se osjećate usamljeno i izolirano ili ako mislite da se netko vama blizak i drag osjeća tako ili treba podršku u teškim trenucima, zagrlite tu osobu, iskreno i od srca.

Nećete izgubiti ništa, a uljepšati ćete dan i sebi i osobi koju zagrlite.

Dobrobiti zagrljaja za zdravlje i sreću

1. Smanjite razinu stresa i ojačajte imunološki sustav

Jeste li znali da grljenje može smanjiti razinu hormona stresa- kortizola?

Osim toga, potiče lučenje hormona sreće – oksitocina, koji se također smatra hormonom bliskosti i povezanosti. Visoka razina ovog hormona smanjuje stres i usporava rad srca.

Oksitocin održava zdravlje kardiovaskularnog sustava i srca. Istraživanja su također pokazala da zagrljaji snižavaju krvni tlak kod žena u menopauzi, a potiču opuštanje napetosti mišića.

2. Ublažava tjeskobu i simptome depresije

Zagrljaji potiču oslobađanje hormona dopamina koji podiže raspoloženje te serotonina koji djeluje umirujuće i djeluje kao pravi antidepresiv.

Zagrljaji smanjuju simptome tjeskobe i depresije kod pacijenata.

Zanimljivo je da se pozitivni učinci zagrljaja osjećaju dugo nakon samog fizičkog čina.

3. Djeluju kao blagi prirodni analgetik

Istraživanja su pokazala da zagrljaji mogu smanjiti intenzitet boli, poput glavobolje.

Zahvaljujući njima oslobađaju se hormoni endorfini koji blokiraju signalne putove odgovorne za bol i potiču cirkulaciju.

Čak i žene koje imaju bolne mjesečnice svjedoče da zagrljaji jako pomažu u ublažavanju bolova tijekom menstruacije.

4. Podižu razinu samopouzdanja i povjerenja

Bilo da grlite ili primate zagrljaj, vaše samopouzdanje raste.

Zagrljaji su zaista poseban oblik tjelesnog kontakta koji nam pomaže da bolje prihvatimo sebe i osjećamo se prihvaćenima od drugih.

Osim toga, jačaju osjećaj povjerenja. Studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature također je pokazala kada raste razina hormona oksitocina raste i osjećaj povjerenja među ljudima.

5. Donose radost i pomažu u prevladavanju strahova

Sjetite se kako ste se osjećali kada vas je netko koga ste voljeli čvrsto držao u naručju.

Prvo što ste osjetili bila je čista radost. Za to su opet „krivci“ hormoni poput endorfina i serotonina koji se oslobađaju tijekom grljenja.

Zagrljaji smiruju živce i donose mir duši, a pomažu u prevladavanju strahova.

6. Potiču mentalni i intelektualni razvoj djece

Zagrlite svoju djecu jer zagrljaji prema studijama potiču njihov mentalni i intelektualni razvoj. Osim toga, svako dijete želi se osjećati zaštićeno i voljeno.

Postoji li nešto što bi mu moglo pružiti jači osjećaj zaštite od toplog zagrljaja?

                                              ZAGRLITE SE!

Vjerojatno se nije niti o jednom vitaminu toliko istraživalo i pisalo kao o vitaminu C. Otkrio ga je mađarski biokemičar Dr. A.Szent-Gyorgyiu prvoj polovini dvadesetog stoljeća, no najveći doprinos o djelovanju vitamina C pripisuje se dvostrukom nobelovcu Dr. Linusu Paulingu koji je o tom vitaminu mnogo istraživao i to zabilježio u svojoj knjizi “Vitamin C i obična prehlada”.

Brojna istraživanja bavila su se svojstvima i djelovanjem vitamina C – nutrijenta sa snažnim imunomodulatornim djelovanjem koji naš organizam ne može sam proizvesti pa ga je nužno unositi hranom. Velik broj živih bića u stanju je sintetizirati vlastiti vitamin C, međutim, ljudi, majmuni i zamorci ne mogu ga proizvesti, zbog nedostatka enzima.

Vitamin C (askorbinska kiselina) esencijalni je nutrijent koji ima ključnu ulogu u zdravom i dobrom funkcioniranju organizma. Sudjeluje u sintezi kolagena, karnitina, aminokiselina te je bitan za funkcioniranje brojnih enzima. Snažan je antioksidans koji štiti stanice od oštećenja slobodnim radikalima te obnavlja druge antioksidanse u organizmu (vitamin E). Najviše je prisutan u leukocitima, očima, nadbubrežnim žlijezdama i mozgu.

Koje su to glavne dobrobiti vitamina C?

Jačanje imunološkog sustava

Djelovanje vitamina C na imunitet danas  je dokazano prepoznato; visoko je koncentriran u leukocitima i brzo se troši kada dođe do infekcije. Vitamin C štiti od oštećenja koja uzrokuju kisikovi radikali, povećava kapacitet T-stanica, povećava aktivnost prirodnih stanica. Ako smo prehlađeni, dodatno uzimanje vitamina C smanjit će ozbiljnost i trajanje prehlade, s obzirom da vitamin C utječe na različite komponente imunološkog odgovora. Povećan unos vitamina C koristan je kod niza različitih skupina ljudi izloženih riziku od infekcije. Primjerice, kod djece se imunološki sustav još uvijek razvija, zbog čega djeca od prehlade obolijevaju češće nego odrasli, a prehlade traju dulje, zbog toga je adekvatan unos vitamina C važan.

Štiti imunitet kod velikih napora

Veliki napor ili dulja tjelesna aktivnost poput maratona ili skijanja mogu predstavljati rizik za imunološki sustav. Dokazano je da pojedinci koji se bave ovakvim ili sličnim aktivnostima mogu imati koristi od redovitog unosa dodatnih 500 mg vitamina C na dan. Vitamin C štiti njihov imunološki sustav za vrijeme i nakon intenzivne tjelesne aktivnosti.

Čuva zglobnu hrskavicu

Vitamin C je potreban trima različitim enzimima u sintezi kolagena, a kolagen je pak važan za normalnu strukturu mnogih tkiva u tijelu, uključujući hrskavicu, kosti i tetive.

Bitan je i mišićima

Mišići su veliki korisnik vitamina C u tijelu – dvije trećine ukupnog vitamina C u tijelu se raspodjeljuje u mišiće koji su osjetljivi na njegov unos putem hrane. Vitamin C štiti mišićne stanice od oksidativnog stresa te sudjeluje u sintezi kolagena i karnitina.

Smanjuje umor i daje energiju

Vitamin C je neophodan za stvaranje karnitina, a karnitin za proizvodnju energije u tijelu. I to iz masti. Ukoliko su izazvani neadekvatnim unosom vitamina C, umor i iscrpljenost se brzo povlače nakon korekcije njegovog unosa.

U stanjima povećanih potreba organizma potrebna je dodatna suplementacija C vitaminom. Suplementacija vitaminom C poželjna je kod oslabljenog imuniteta, alergija, anemija, problema s kožom, kosom, noktima te kod sportaša i pušača.

Pomaže u borbi sa stresom

Stres, bilo fizički ili psihički, ostavlja traga i na našim stanicama. Tako je primijećen porast oksidativnog stresa u stanicama uslijed doživljenog fizičkog ili psihičkog stresa. Vitamin C je ovdje značajan kao antioksidans. Veća količina vitamina C potrebna je i mozgu te nadbubrežnim žlijezdama koje ga koriste za sintezu hormona stresa. Povećane potrebe za vitaminom C javljaju se dakle za vrijeme povećanog tjelesnog i mentalnog stresa.

Povećava apsorpciju željeza

Kada se uzima sa željezom, bilo da je riječ o hrani ili dodatku prehrani koji sadrži željezo, vitamin C povećava apsorpciju ovog važnog minerala. Ovisno o statusu željeza u organizmu, dozi vitamina C i količini unesenog željeza, apsorpcija se može povećati za 1,5 do 10 puta. Stoga se u praksi željezo gotovo uvijek uzima zajedno s vitaminom C.

Snažan je antioksidans

Vitamin C osigurava vitalnu zaštitu kože neutralizacijom slobodnih radikala. Najbolji učinak postiže u kombinaciji s vitaminom E i cinkom. Vitamin C ne može zamijeniti kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom, ali njegova antioksidativna svojstva štite kožu od oštećenja slobodnim radikalima koja su potaknuta UV zrakama.

Nezaobilazan je u sintezi kolagena

Kolagen se smatra jednom od najvažnijih komponenti kože odgovornih za njezin mladolik izgled bez bora. Vitamin C je nužan za stvaranje nativnog kolagena i očuvanje kolagenskog matriksa koji izgrađuje unutarnji sloj i daje podršku vanjskom sloju kože.

Vitamin C se može pronaći u voću kao što je šumsko voće, šipak, marelice, kivi, mango, ananas, lubenica, dinja, šljiva, grožđe i jabuka, a osobito u citrusnom voću poput mandarina, naranči, grejpa i limuna. Iako je idealno vitamin C unositi hranom, sezonsko voće je slabije dostupno u zimskim mjesecima u godini, upravo kada traje i sezona gripe i prehlade, zbog čega je važno nadoknaditi nedostatak vitamina C uzimanjem dodataka prehrani.

Kurkuma je biljka iz porodice đumbira i uglavnom raste u južnoj Aziji. Od njezinog korijena pravi se začin upečatljive žute boje koju duguje sastojku kurkuminu. Ovaj začin je poznat u cijelom svijetu zahvaljujući svojim višestrukim svojstvima. Kurkuma je jedno od najjačih prirodnih protuupalnih sredstava. Aktivni ljekoviti sastojak kurkume zove se kurkumin. Od davnina je poznato da kurkuma ima antibakterijska svojstva, no nedavna istraživanja pokazala su da je kurkuma pravo čudo prirode.

Kurkuma ima brojne dobrobiti na ljudski organizam, pomaže u ublažavanju oksidativnih i upalnih stanja, metaboličkog sindroma, artritisa, tjeskobe, alergija. Također može pomoći kod upale i boli mišića koji su izazvani vježbanjem poboljšavajući oporavak i izvedbu kod aktivnih ljudi. Većina ovih prednosti može se pripisati njegovim antoksidativnim i protuupalnim učincima.

Zdravstvene dobrobiti kurkumina

Mnogo je tvrdnji o zdravstvenim dobrobitima kurkumina. Tradicionalno se koristio za liječenje kožnih bolesti, poremećaja gornjeg dišnog trakta, bolova u zglobovima, probavnih problema i još mnogo toga. Suvremena istraživanja potvrdila su neke od ovih dugo shvaćenih zdravstvenih dobrobiti i pomogla pokazati biološke mehanizme iza njih.

Neke zdravstvene dobrobiti kurkumina uključuju:

Ublažavanje simptoma artritisa – pokazalo se da kurkumin pomaže kod bolnih simptoma osteoartritisa i reumatoidnog artritisa. To je velikim dijelom zbog njegovih protuupalnih svojstava. Upala se može manifestirati kao crvenilo, oteklina, toplina u zahvaćenim zglobovima, bol u zglobovima i ukočenost zglobova. Nekoliko je studija pokazalo da je kurkumin učinkovit za smanjenje ovih simptoma upale.

Zdravlje očiju uz kurkumin – nekoliko studija pokazalo je da je kurkumin koristan u liječenju upalnih i degenerativnih poremećaja oka. Iako su studije bile relativno male, one pokazuju da bi kurkumin mogao biti dobar za održavanje zdravlja očiju i liječenje nekih očnih bolesti. 

Zdravlje bubrega – Pojedina istraživanja pokazala su da kurkumin može biti koristan za naše bubrege. Točnije, kurkumin može pomoći u liječenju akutnih ozljeda bubrega i povećanju antioksidansa.

Ublažavanje peludne groznice – Peludna groznica ili drugi simptomi sezonske alergije mogu se smanjiti uzimanjem kurkumina. To uključuje kihanje, svrbež, curenje nosa i začepljenost.

Potencijalno liječenje raka – Nema dovoljno dokaza koji bi dokazali da kurkumin može spriječiti ili liječiti rak. Međutim, trenutno je u tijeku nekoliko studija koje imaju za cilj bolje razumijevanje potencijala kurkumina u ovom području. Neka istraživanja pokazuju da može smanjiti sposobnost množenja stanica raka.

Utjecaj na zdrav način života – Kurkumin je također postao važan dio zdravog načina života. Ljudi diljem svijeta ga uključuju u svoju prehranu, ne samo zbog njegovih ljekovitih svojstava, već i zbog jedinstvenog okusa i boje koji obogaćuju razne kulinarske kreacije.

Upotreba u dodacima prehrani – Kurkumin je postao ključni sastojak mnogih dodataka prehrani namijenjenih poboljšanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Njegova popularnost proizlazi iz njegove sposobnosti da podrži niz tjelesnih funkcija, uključujući zdravlje srca, rad mozga i probavni sustav.

Kurkumin nije samo začin, već i simbol zdravlja i dugovječnosti. Njegova višestoljetna priča dokaz je da priroda uvijek nađe način da nas obogati – bilo okusom, bojom ili ljekovitom moći. U suvremenom svijetu kurkumin nastavlja svoj put kao jedan od najcjenjenijih prirodnih sastojaka koji obogaćuje naše živote na više razina – od kulinarstva do zdravlja.

Za vitamin D, koji djeluje više poput hormona od ostalih vitamina, može se reći da je od životne važnosti i najbolje ga je tijekom ljetnih mjeseci stvarati dovoljno uz pomoć sunčevih zraka, čak i za dane kada je sunce preslabo. 
Naravno, većini ljudi to je jako teško postići, jer se ne žele izlagati suncu zbog bojazni od kožnih bolesti te čak i ljeti radije ostaju u kući, potpuno pokrivene kože i šešira na glavi, a kada su izloženi suncu, nanose visoki zaštitni faktor.

U Njemačkoj, Institut Robert Koch je po nalogu Ministarstva zdravlja, proveo istraživanje o raspoloživosti vitamina D na više od 4000 ljudi različite dobi. Pokazalo se da je razina vitamina D kod 57% muškaraca i 58% žena ispod kritične granice, a kod žena starijih od 65 godina čak 75%. Razina vitamina D još je niža u zimskim mjesecima! 

Ako uzmemo u obzir i to da istraživanja smatraju prihvatljivim nižu referentnu vrijednost od 50 jedinica, dok sve više stručnjaka smatra da mnogi tjelesni procesi teku puno lakše kada je razina vitamina D u krvi viša. Kada bi se donja granica pomaknula na 75 jedinica, čak 90% populacije patilo bi od nedostatka vitamina D u zimskim mjesecima. (izvor: Candida Truths and Misconceptions).

Rak dojke, prostate, debelog crijeva i pluća povezani su s nedostatkom vitamina D. Nedostatak vitamina D također je povezan s prehladama i gripom zimi, jer pomoćne T-stanice ostaju neaktivne u nedostatku vitamina D, sprječavajući zaštitu od virusa i bakterija. 

Nedostatak vitamina D često je uzrok emocionalnih poremećaja, osobito u jesen i zimi, te depresije. Također je iznimno važan u liječenju psorijaze, Chronove bolesti, artritisa, multiple skleroze i drugih autoimunih bolesti.

Tko je posebno ugrožen?

Osobito bi svi bolesnici, kao i trudnice i dojenčad trebali voditi računa o dovoljnoj količini vitamina D. Čak 76% trudnica navodno ima nedovoljno vitamina D, što posljedično znači da ga beba ne može dobiti majčinim mlijekom, budući da ga majka, koja nema dovoljno za sebe, ne može osigurati ni djetetu. Ljudi koji rade uredski posao većinu vremena provode u zatvorenom prostoru također su u opasnosti.

Simptomi nedostatka vitamina D

Najčešći simptomi su bolovi u kostima i mišićima, koje liječnici često pogrešno zamijene za fibromialgiju, sindrom kroničnog umora ili depresiju. Ako bolujete od neke od gore navedenih bolesti, vjerojatno imate i nedostatak vitamina D.

Izmjerite zalihe vitamina D

Smatrate li da se tijekom ljeta premalo izlažete suncu i da ga radije izbjegavate zbog bojazni od tumora, savjetujemo vam da provjerite zalihe vitamina D. Inače ga je preporučljivo dodavati u razdoblju kada ga sami ne proizvodimo dovoljno zbog nedostatka sunčeve svjetlosti.

Novodefinirane indikativne referentne vrijednosti iz 2014. godine iznose:
* > 50 nmol/l: nedostatak vitamina D 
* 50-74 nmol/l: nedovoljna količina vitamina D 
* 75-200 nmol/l: dovoljna količina vitamina D 

Čak i ako je vaša vrijednost unutar normalnog raspona, to može značiti da ćete, ako ste na donjoj granici ovih vrijednosti, imati mnogo veći rizik obolijevanja od svih navedenih bolesti od onih koji dosegnu gornju trećinu propisanih vrijednosti. .

Možemo li vitamin D zamijeniti hranom? 

Vitamina D u hrani praktički nema. Ima ga u malim količinama u mesu masne ribe (losos, tuna i skuša), u kravljoj jetri, siru i žumanjku te u gljivama sušenim na suncu. Ako želite doći do 800 IU vitamina D dnevno (nova preporučena količina koja vrijedi za EU je 2000 IU dnevno) samo iz hrane, morali biste pojesti dvije porcije masne ribe ili 47 jaja ili popiti oko 40 litara mlijeka s dodatkom vitamina D. Takvim načinom prehrane sebi biste napravili puno više štete nego koristi. Također, obratite pozornost na sve veći broj namirnica koje bi trebale biti obogaćene vitaminom D (mlijeko, jaja, žitarice za doručak), jer tamo dominira sintetski oblik vitamina D, koji čak može blokirati pravilan rad prirodnog vitamina D3.

Što možemo učiniti?

Ako tijekom zimskih mjeseci iz različitih razloga ne provodite dovoljno vremena na suncu, pametno je razmisliti o uzimanju vitamina D u obliku dodatka prehrani. Vitamin D se na tržištu može pronaći u mnogim oblicima, no liposomalni vitamin D3 nedvojbeno je jedan od najučinkovitijih jer osigurava:

• izvrsnu apsorpcija (upijanje)
• dostava vitamina/minerala izravno u stanicu
• izvanredne zdravstvene dobrobit

Niste sigurni?

Mišljenje stručnjaka:

prof. dr. Borut Štrukelj, mag. farmacije s Farmaceutskog fakulteta kaže da je liposomalna tehnologija napredna farmaceutska tehnologija koja omogućuje bolju zaštitu djelatne tvari u probavnom traktu, bolju i bržu apsorpciju te na taj način postizanje visokih koncentracija u krvi.

Čuvajte svoje zdravlje i odaberite
liposomalni vitamin D3 Ekolife natura!

Može li uzimanje vitamina D biti opasno?

Ne. Uzimanje vitamina D u preporučenim dozama vrlo rijetko izaziva nuspojave. Vaše tijelo obično izlučuje višak u urinu, tako da je teško predozirati se vitaminom D osim ako redovito ne uzimate prevelike doze (iznad 60.000 IU dnevno – maksimalna preporučena doza je 4.000 IU dnevno).

Što je to Glutation i zašto je on toliko važan za naš organizam?

Glutation je glavni antioksidans koji se nalazi u ljudskom tijelu i prisutan je u svim tjelesnim
tkivima, posebno u jetri. Kao antioksidans sudjeluje u neutralizaciji slobodnih radikala te nam je
potreban za ublažavanje i smanjenja rizika od razvoja autoimunih bolesti.

Kod autoimunih stanja kao što je npr. Hashimotov tireoditis tj. autoimuna bolest štitnjače, za
Glutation se smatra da je ‘must-have’ suplement budući da istraživanja pokazuju vezu između
niskih razina glutationa i Hashimotova tirotidisa.

Jedan od najučinkovitijih pristupa za ublažavanje upala povezanih s autoimunim sustavom je
podržati sposobnost tijela da reciklira glutation. Recikliranje glutationa znači da naše tijelo uzima postojeći glutation koji je tijelo već upotrijebilo u samoobrani i obnavlja ga tako da može
ponovno raditi na zaštiti organizma.

Kod problema sa štitnjačom recikliranje glutationa pomaže uravnotežiti imunološku funkciju i zaštititi tkivo štitnjače od upale i autoimunih napada. Glutation također pomaže obnoviti oštećena tkiva, kao što je slučaj s propusnim crijevima.

Djelovanje glutationa

Glutation štiti stanice od oštećenja, podupire opću detoksikaciju, djeluje kao prirodni čistač za
teške metale i toksine iz okoliša te podržava zdravu funkciju imunološkog sustava. Glutation
djeluje na način da štiti tijelo u proizvodnji energije unutar stanica.

Kada govorimo o antioksidansima, to su molekule koje sprječavaju druge molekule da prođu
kroz oksidaciju, kemijsku reakciju koja proizvodi toksine koji se nazivaju slobodni radikali.
Slobodni radikali su nestabilne molekule koje se javljaju prirodno, ali također ulaze u naše tijelo
putem toksina u hrani, zraku, vodi, pa čak i lijekovima. Ako se ne kontroliraju, slobodni radikali
oštećuju stanice, destabiliziraju imunološki sustav i pridonose razvoju ozbiljnih zdravstvenih
problema. Tu dolazimo do glutationa kao antioksidansa kojeg tijelo proizvodi i koji štiti stanice i tkiva od oštećenja slobodnim radikalima. Iako tijelo samo proizvodi glutation (dok smo mladi), njegove zalihe također se mogu i nadopuniti u oblicima koji se brzo apsorbiraju ili putem hranjivih tvari
koje potiču proizvodnju glutationa.

Normalno, naše bi tijelo trebalo proizvoditi dovoljno glutationa da nas zaštiti. Međutim,
uobičajeno je da glutation i zalihe glutatiina padaju u današnjem modernom svijetu. Nosimo se s brojnim kemikalijama u našem svakodnevnom okruženju – u hrani i vodi – čak i ako vodimo vrlo čist, netoksičan život. Prehrana bogata šećerom puna prerađene hrane, intolerancije na hranu, propusna crijeva i nedijagnosticirane infekcije drugi su primjeri stvari koje mogu iscrpiti glutation zbog kroničnih upalnih napada na stanice.

Razine glutationa također se smanjuju kako starimo, a naša potreba za dodatnim glutationom
značajno raste. Kada proizvodnja glutationa padne, podložniji smo razvoju autoimunih bolesti,
kronične boli, propusnih crijeva i drugih poremećaja povezanih s imunološkim sustavom.

Zapravo, nedostatak glutationa pojavljuje se kod ljudi s brojnim zdravstvenim stanjima i
skupinama, uključujući sljedeće:
● Starenje
● Sportska pretreniranost
● Teške ozljede i traume
● Pacijenti s iscrpljujućim bolestima kao što su HIV i AIDS
● Probavne bolesti kao što su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis.
● Sindrom kroničnog umora
● Alkoholizam i masna bolest jetre
● Dijabetes i niska tolerancija glukoze

Jedna od najvažnijih stvari koje možete učiniti da vaše razine glutationa ostanu na visokom
nivou je uklanjanje ili ublažavanje različitih uzročnika stresa koji troše glutation. To može
uključivati nedostatak sna, pušenje, intoleranciju na hranu, prehranu s visokim udjelom šećera i
prerađenom hranom, prekomjerni unos alkohola i hormonsku ili imunološku neravnotežu.

Liposomalni glutation

Uzimanje čistog glutationa nije toliko učinkovito jer prolazi kroz probavni trakt u krvotok. Za
najveću iskoristivost preporuka je odabrati lipisomalni oblik glutationa koji se najbolje apsorbira
u krvotok.

Preporuka

Za osobe starije od 40 godina potreba za glutationom polagano raste, a nakon 60 godina uočen
je značajan pad glutationa. Stoga preporučujemo uvrstiti glutation u svakodnevnu prehranu bilo
putem hrane ili suplemnata. Vrijedno je napomenuti da glutation ima duboki zaštitni učinak na
mozak i pomaže pri usporavanju neurodegeneracije, prigušujući upalu mozga i smanjujući rizik
od neurodegenerativnih poremećaja kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest.

Roditelji se često pitaju: Postoje li načini kako ojačati imunitet kod djece?

Jačanje imuniteta kod djece postaje važno s početkom školske godine i promjenom godišnjeg doba, a očuvanje zdravlja djece je ključno za njihov pravilan rast, razvoj i uspjeh u školi.

Najbolji način da se održi imunološki sustav zdravim je u osnovi poduzimanje potrebnih koraka za očuvanje zdravlja.

1. Pravilna prehrana

Pod pravilnom tj. zdravom prehranom mislimo na hranu bogatu voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima. Zdrava prehrana također uključuje mliječne proizvode ili drugi izvor kalcija i zdravih masti, poput biljnih ulja. Hrana koju treba izbjegavati su prerađeni proizvodi, hrana s dodanim šećerom i nezdrave masti, poput zasićenih masti prisutnih u životinjskim proizvodima. To ne znači da vaše dijete nikada ne smije jesti kolačiće ili sladoled. No, ako želite da vaše dijete bude zdravo, takva hrana ne bi trebala biti prisutna svaki dan.

2. Redovita fizička aktivnost

Vježbanje nas drži zdravima i manje sklone oboljenjima. Djeca bi trebala biti aktivna barem sat vremena dnevno. To može biti igra na otvorenom, stogan potičite djecu da svakodnevno provode vrijeme na svježem zraku, igrajući se, trčeći, vozeći bicikl i slično. Redovita fizička aktivnost pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine i jačanja imuniteta. Također to može biti i bavljenje sportom. Sport ne samo da jača tijelo, već razvija i timski duh i disciplínu.

3. Kvalitetan san

Svi nam je potreban san da bismo obnovili i napunili energiju, uključujući i djecu. Količina sna koja je potrebna djetetu varira prema dobi (od 12 do 16 sati dnevno za dojenčad, od 8 do 10 sati za tinejdžere) no to također zavisi od djeteta do djeteta (neka jednostavno trebaju više sna od drugih). Možete poticati zdrav san ograničavanjem ekrana — za tinejdžere, uređaji bi trebali biti isključeni sat ili dva prije spavanja i po mogućnosti ne bi trebali biti u spavaćoj sobi tokom noći — i pridržavanjem redovnog rasporeda.

4. Upravljajte stresom

Stres nas čini manje zdravima i sklonijima infekcijama. Pobrinite se da djeca imaju vrijeme za igru i pristup aktivnostima i ljudima koji ih usrećuju. Provodite vrijeme zajedno kao obitelj i stvorite prilike za vaše dijete da razgovara o svemu što bi moglo biti zabrinjavajuće. Ako iste zabrinuti oko raspoloženja ili emocionalnog zdravlja vašeg djeteta, razgovarajte sa svojim doktorom.

5. Higijena

Svi članovi obitelji mogu poduzeti jednostavne mjere opreza za očuvanje zdravlja. Perite ruke. Pokrijte kašalj i kihanje laktom. Ostanite podalje od bolesnih osoba koliko god je moguće. Pranje ruku: Naučite dijete da redovno pere ruke, posebno prije jela i nakon korištenja toaleta. Pravilna higijena ruku smanjuje rizik od širenja infekcija. Zubna higijena: Redovno četkanje zuba, najmanje dva puta dnevno, i posjete stomatologu su neophodni za zdravlje zubi i desni.

Početak rujna znak je da se bliži nova školska godina pa je potrebno odraditi i posljednje pripreme prije škole. Iako je mališanima u početku malo teže prihvatiti povratak u školske klupe, jer potrebno je ponovno uspostaviti rutinu koja uključuje rješavanje školske zadaće i ostalih aktivnosti vezanih uz školu, ništa lakše nije ni roditeljima. Posebice ako u školu kreću prvašići. Povratak u školu znači i razmišljanje o imunitetu. Stoga je uz pravilnu prehranu jako bitna i suplementacija.

Preporučuje se uvođenje vitamina C, vitamina D3 (od listopada do ožujka), cink kao i probiotike.